Udruga za Održivi razvoj i moderne tehnologije - UZOR: UZOR - Kako do životne kvalitete u trećoj dobi?

Dobro jutro. Međugeneracijska solidarnost je jedan od važnih postulata Održivog razvoja. Međugeneracijska solidarnost je definirana u Hrvatskoj zakonom i Ustavom Republike Hrvatske.

Cilj međugeneracijske solidarnosti je prije svega osigurati sigurnost i kvalitetu života prvoj generaciji (djeca) i trećoj generaciji (umirovljenici). Životna kvaliteta ne znači samo pun trbuh, već sve aktivnosti koje omogućiju sretno djetinjstvo i dostojanstvenu starost.

U Stuttgartu se nude mnoge aktivnosti za starije osobe, posebno preko udruga ali i grada kao npr. razni tečajevi, sport, umjetnost, muzika, igranje šaha itd.

Kakve ponude prezentiraju građanima treće dobi Hrvatski gradovi i općine? Postoji li u Hrvatskoj dostojanstven život naših građana treće dobi? Koji programi nedostaju u organizaciji kvalitetnog života naših umirovljenika? Pružaju li Udruge umirovljenika u Hrvatskoj dovoljno snažnu poduporu kvalitetnom životu građana treće dobi?

Na gore postavljena pitanja trebalo bi nekoliko ljudi da da kvalitetne odgovore. Trebali bi jednog ministra, jednog socijologa, jednog psihologa, nekog iz Crvenog križa, nekog iz Pučke kuhinje, nekog iz Udruge umirovoljenika Hrvatske i nekog iz redova crkve.

Moramo priznati da ceste po kojima hodamo, zgrade u kojima stanujemo, uredi u kojima su gradske i županijske vlasti, tvornice koje još uvijek rade, škole, vrtići ne bi postojale da nema naših djedova, baka i roditelja. Upravo moja generacija uživa blagodati kojima su temelj postavili oni koji su danas poodmakla treća dob.

Najčešće naši stari završavaju u staračkim domovima. Nedostatak vremena, trka za karijerom, ugodnost života ne ostavlja u našem domu mjesto za naše najstarije. Smatramo da skuplji smještaj u domu nudi najbolju alternativu za naše starije.

Nudi li starački dom najbolju alternativu?

U Njemačkoj, Italiji i Austriji je rašireno uzdržavanje starijih u vlastitom domu i to posebno radnom snagom iz postkomunističkih zemalja: Poljske, Češke, Hrvatske, Rumunjske, BIH; Srbije itd. U zadnje vrijeme u Njemačku dolazi radna snaga za čuvanje najstarijih iz azijskih zemalja!

Govoreći o Održivom razvoju te o postulatu Međugeneracijske solidarnsti moramo se zapitati da li mi kao društvo činimo najbolje za naše najstarije?! Niske mirovine ne nude kvalitetnu treću dob. Mnogi umirovljenici u Njemačkoj kada odu u mirovinu, drugi dan nastavljaju sa radom na starom radnom mjestu za neoporezivih 450 eura. Političari vrlo često govore da se radni vijek mora produžiti, a pri tom aludiraju na starosnu dob od 70 godina za odlazak u mirovinu kao što je bilo za vrijeme Bizmarka.

Ti isti političari zaboravljaju da radno mjesto na građevini ili u tvornici nije isto kao njihovo radno mjesto u Bundestagu ili Saboru ili EU parlamentu. Jedan parlamentarac može raditi i sa 75 godina. Jedan građevinarac može raditi sa 60 godina. Može li i sa 62 godine obavljati svoj zahtjevan posao?

U mom zadnjem posjetu Sarajevu u jesen 2022 vidio sam u centru grada veliko šahovsko polje u parku na kojem su velikim figurama ljudi igrali šah. Ista takva šahovska polja nalaze se u gradskom parku u Stuttgartu - "Kleine Schlossgarten"! Igranje šaha je idealno za osobe treće dobi, a igranje šaha u parku još je bolje. Mentalna snaga u trećoj dobi može biti odlučujuća za sveukupno zdravlje osobe. Druženje je presudno za zdrav život u bilo kojoj dobi. Imao sam priliku u Stuttgartu često igrati šah u parku i koristio sam to vrijeme i za razgovore sa umirovljenicima koji su svakodnevno dolazili na igru šaha. Većina ih je bila iz bivših Socijalističkih Republika, bilo je puno Rusa ili Nijemaca porijeklom iz bivših Ruskih zemalja. Većina tih umirovljenika je imala isti problem, a to je bila ne baš prevelika mirovina koju su uživali. Za mnoge je park i šah bio jedini oblik druženja i društvenog djelovanja.

U državnoj školi "Volkshochschule" u Stuttgartu postoje mnogobrojni tečajevi koje koriste umirovljenici. Neli tečajevi su čak besplatni, a sve druge tečajeve subvencionira grad Stuttgart.

Primjetio sam da u gradskoj knjižnici Ivan goran Kovačić u Karlovcu postoji plakat na kome se pozivaju umirovljenici na tečaj kompijutera i ovladavanje društvenim mrežama. Smatram da su društvene mreže prava blagodat za umirovljenike. U društvenim mrežama mogu kontinuirano sresti poznanike ili naći nove poznanike i prijatelje, međutim moraju se paziti raznih prevara koje kruže u digitalnom svijetu.

Da bi treća dob bila održiva, gradovi i općine trebaju svojim najstarijima ponuditi adekvatan društveni život kroz sudjelovanje u radu Udruga, igranju šaha i plesu, tečajevima umjetnosti, kuhanja, poezije i kompijutera, sportskom djelovanju, planinarenju i hodanju. Našim najstarijima se moraju omogućiti posjete muzejima, kinu, kazalištu, operi.

Naše najstarije ne smijemo isključiti iz društvenog djelovanja, već ih treba ukljućiti u sve aktivnosti koje se nude mlađoj i srednjoj generaciji.

Otvaram raspravu. Ugodan dan.