Prije nekoliko godina otišao sam sa dobrim prijateljem u Stuttgartu na kavu. Kada smo došli u kafic i htjeli naručiti piće moj prijatelj je rekao da on više ne pije kavu. To me je malo zateklo i pitao sam ga koji je razlog. On mi je odgovorio da za jednu šalicu Esspresa se potroši u uzgoju 250 litara vode.
Opet sam ostao zatečen jer tu informaciju nisam imao, a i da jesam bilo bi čudno da se svi odjednom odreknemo pijenja kave.
Nisam ništa odgovorio i naručio sam kao i uvijek za mene cappuccino. Moj prijatelj je kao i ja bio duboko saživljen sa područjem Održivog razvoja pa njegova reakcija nije bila nerazumljiva.
Kava je otkrivena slučajno u Etiopiji, gdje je jedan pastir primjetio da su njegove koze posebno živahne kada obrste grm na kome rastu plodovi kave. Iz Etiopije se kava raširila po cijelom svijetu. Danas postoji uzgoj kave po modelu "Fair Trade" gdje se seljacima poštenije isplaćije naknada za otkup kave.
Mnoge tvrtke imaju logo koji upucuje na "Fair Trade" uzgoj kave, ali prava istina je zaista drugačija.
Uzgajivači kave, koji su najčešće mali farmeri i rade na iznajmljenim velikim farmama toliko su siromašni da si kavu u svakodnevnom životu ni ne mogu priuštiti. Emisija o uzgoju kave koju sam gledao na TVu prije dvije, tri godine prikazala je jednu siromšnu porodicu, koja uzgaja kavu na iznajmljenom zemljištu velikog farmera. Radilo se o zemlji srednje Amerike. Ta porodica je preko dana pila čaj, a ne kavu. Reporter ih je pitao, zbog čega ne piju kavu kada je već uzgajaju. Oni su odgovorili da si ju ne mogu priuštiti, jer premalo zarađuju. Veliki farmer koji iznajmljuje parcele ima na svojim proizvodima "Fair Trade" oznaku. Toliko o održivom uzgoju sa prividnom socijalnom komponentom.
Kada u kafiću ili restoranu naručimo kavu, a oni se pozivaju na "Fair Trade" uzgoj, tada se moramo zapitati da li je to uistinu tako i u kolikoj mjeri se taj "Fair Trade" i primjenjuje u proizvodnji kave.
Fair Trade bi značio da je kava uzgojena po principima održivog razvoja sa izuzetno izraženom socijalnom komponentom. To znači da kupci takve kave plaćaju kavu proizvođaču više od uobičajene tržišne cijene. Samim time bi proizvođač, ako je veliki farmer trebao platiti i veće nadnice svojim radnicima ili onima koj rade na iznajmljenim parcelama. Samim time oni koji direktno rade na poljima kave kao uzgajivači bi trebali imati život iznad granice siromaštva. Njihova djeca bi se morala školovati, a ne raditi u poljima kave kao maloljetni robovi.
Ista situacija se događa i na farmama kakaoa, čaja, pamuka, kaučuka itd.
Ako mi u Europi platimo koji cent više kavu koja se uzgaja po "Fair Trade" principu, onda i očekujemo da ja ta kava tako i uzgojena. Ako nije tako, tada se radi o obmani krajnjeg potrošača i organiziranom kriminalu sa komponentama zabranjenog dječjeg rada.
Otvaram raspravu. Ugodan dan svima!
Dipl.-Ing.Dražen
Katić mr.sc.
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen