Dobro jutro. Uzgoj povrća i začinskog bilja u staklenicima i plastenicima postaje iz godine u godinu sve popularniji. Proizvodnja hrane svih 12 mjeseci u godini unosan je oblik poljoprivrede.
Ako smo vlasnik OPGa i hranu u stakleniku / plasteniku uzgajamo komercijalno imat ćemo osiguranu prodaju svih 12 mjeseci. Ako se bavimo hobi vrtlatstvom i posjedujemo mali plastenik ručne izrade (kao na slici), osigurat ćemo svježe povrće cijelu godinu.
Koje su još velike prednosti stakleničkog / plasteničkog uzgoja?
Ako želimo uzgojiti potpuno ekološku hranu tada moramo imati čisto tlo, ekološku dohranu te krov nad našim uzgojem povrća.
Čak ako se bavimo hobi vrtlarstvom te izradimo mali plastenik na našoj terasi ili na balkonu, osigurat ćemo preko zime svježu salatu. Zapravo kod hobi vrtlarstva ne radi se o velikoj uštedi novca, odnosno komercijalnoj zaradi, već o osobnom zadovoljstvu koje nas povezuje sa zemljom, sa rastom biljaka i sa laganim i opuštajućim vrtlarskim poslom.
Velike plasteničke nasade u Europskoj uniji ima Španjolska. Iz Španjolske cijele godine u naše trgovine dolazi povrće, posebno rajčica i krastavac. Međutim ti ogromni plastenici koji se poput plastičnih polja prostiru južnom Španjolskom i cijele nas godine opskrbljavaju sa povrćem i ranjim jagodama imaju i svoju crnu stranu. U tim poljima plasteničkog uzgoja rade većinom migranti, pretežno iz Sjeverne Afrike za nadnicu koja je daleko ispod svakog ljudskog dostojanstva. Najčešće ti isti migranti žive i spavaju u nastambama koje se nalaze direktno u poljima plastenika, također u uvjetima ispod ljudskog dostojanstva. Ti su migranti većinom "ilegalni migranti" koji nisu dobili azil te su prisiljeni na robovlasnički odnos u srcu Europe.
Drugi veliki proizvođač povrća koji nas cijele godine opskrbljava je Nizozemska. Za razliku od Španjolskih polja plastenika, uzgoj povrća u Nizozemskoj je visoko sofisticiran i povrće se uzgaja u laboratorijskim uvjetima gdje se putem posebnih svjetala omogućuje 24-satni rast biljaka i vrlo visoki prinos. Nizozemska nas, kao i Španjolska cijele godine opskrbljuje sa rajčicom, krastavcima i salatom. Za razliku od Španjolskog povrća iz plastenika koje je špricano svim mogućim sredstvima, povrće iz Nizozemskih laboratorija za uzgoj povrća je biološko ili tretirano minimumom kemijskih sredstava.
U Nizozemskim laboratorijima za uzgoj povrća radi strućna radna snaga u zaštitnoj odjeći koji nas podsjećaju na astronaute na nekoj istraživačkoj stanici u svemiru.
Mnogi smatraju da se današnji ratovi vode zbog resursa, pretežno nafte, plina, dijamanata, zlata itd. Mnogi smatraju da će se sutra voditi ratovi zbog pitke vode. Međutim malo ljudi pomišlja da će ratovi sutrašnjice biti zbog obradivih povrđina za uzgoj hrane. Mi smo već posjekli veliki dio Amazone kako bi došli do obradivih površina. Također su prašume u Indoneziji, na Sumatri i Borneu posječene gdje se danas vode bitke za preživljavanje šumskih životinja. Međutim sva ta sječa prašuma i sadnja monokultura nije ugasila žeđ za obradivim površinama.
Naše obradivo zemljište svakodnevno gutaju more i pustinje. Svake godine na pacifiku se potopi neki od otoka, tako da dolazi do gubitka obradivih površina, ali se i cjelokupno stanovništvo tih otoka mora evakuirati, najčešće u Australiju.
Pustinje se šire vrlo velikom brzinom i gutaju obradive površine. Talođer gradnja poslovnih i stambenih objekata guta obradive površine.
Mi svakim danom imamo sve više stanovnika na našem planetu i svakim danom sve manje obradivog zemljišta na kome možemo uzgojiti hranu.
Vertikalna poljoprivreda, urbana poljoprivreda, staklenički, plastenički i uzgoj u laboratorijskim uvjetima moge se efikasno suprostaviti potrebi stanovništva našeg planeta za sve većom količinom hrane.
Danas se u laboratorijama pokušava "uzgojiti" čak i meso. Skakavci i ostali kukci u mnogim siromašnim zemljama polako zamjenjuje mesne obroke i osiguravaju dnevnu dozu proteina.
U Berlinu na krovovima zgrada postoji "zelna oaza" u kojoj građani uzgajaju različito bilje i povrće. Također ta velika zelena oaza služi za odmor i opuštanje građana sa pogledom na cijeli grad.
Na krovu zgrade "Rathausa" u Stuttagrtu nalaze se košnice sa pčelama te grad Stuttgart komercijalno proizvedi med. Taj med je toliko tražen da je već unaprijed rasprodan.
Čovijeka je nemoguće odvojiti od prirode. On će uvijek težiti da si stvori prirodni ambijent u kome živi. Mnogi ljudi preko zime u svojim stanovima ili podrumima uzgajaju salatu ili luk. Imati svoje svježe povrće danas je privilegija.
Kako će izgledati "skora" budućnost u narednih 30 godian nemoguće je prognozirati. Ono što je sigurno jeste da ćemo imati sve više suša, poplava, najezdi kukaca, izuzetno jakih zima i izuzetno jakih ljetnih vrućina. Uragani i oluje će biti također česta pojava. U tim ne baš prijateljskim uvjetima za život čovjeka nije lako uzgajati hranu. Klimatske promjene su jedan od bitnih faktora koje mogu uzrokovati smanjenu proizvodnju hrane ili čak potpunu nestašicu hrane u nekim zemljama.
U zadnjoj velikoj krizi banaka prije više od 10 godina koja se u Njemačkoj direktno odrazila na automobilsku industriju, bivša kancelarka Merkel je savjetovala građanima da kupe mali komadić zemlje. Nije savjetovala građanima da kupuju zlato, zgrade ili umjetnine, već jednostavno da kupe komadić zemlje gdje će ako kriza eksplodira moći zasaditi vlastito povrće te će tako lakše prebroditi moguću nestašicu hrane.
Otvaram raspravu, ugodan dan
svima 
Dipl.-Ing.Drazen
Katic mr.sc.
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen