na portalu poslovni.hr, koji je bio glavni organizator Summita napisano je, citiram.
"Cilj je da hrvatska
poljoprivreda i prehrambena industrija postanu ne samo otpornije na
izazove, već i jedan od glavnih nositelja gospodarskog rasta u idućem
desetljeću.
Agro Summit 2026. u tijeku je u hotelu Zonar Zagreb.
Godišnji skup Poslovnog dnevnika posvećen je strateškom razvoju
hrvatske poljoprivrede i prehrambene industrije u uvjetima klimatskih
promjena, novih EU regulatornih okvira i pojačanih globalnih tržišnih
pritisaka. Skup je svečano otvorio Mladen Miletić,
glavni urednik Poslovnog dnevnika, naglasivši da je poljoprivreda
strateška grana hrvatskog gospodarstva i ključni faktor nacionalne
sigurnosti opskrbe hranom.
U uvodnom govoru Miletić je istaknuo da aktualni događaji – prije svega
povijesni sporazum EU–Mercosur i prosvjedi zbog stranih investicija u
Hrvatskoj – dodatno naglašavaju osjetljivost tema. Poslovni dnevnik ne
želi podgrijavati strahove, već tražiti utemeljene odgovore kroz stručne
rasprave i tekstove. Posebno je pohvalio prisutnost mladih inovatora
koji održivošću i poduzetništvom mijenjaju lice hrvatskog agrara.
Konferencija okuplja predstavnike vodećih agropoduzeća,
prerađivača, trgovaca, znanstvenika, ministarstava, europskih
institucija, banaka i mladih poduzetnika. Kroz panele i poslovne susrete
sudionici raspravljaju o sigurnosti opskrbe hranom u doba klimatskih
ekstrema i geopolitičkih poremećaja, konkurentnosti na EU tržištu te
prelasku na proizvodnju s višom dodanom vrijednošću.
Poslovni dnevnik Agro Summit vidi kao stalnu platformu dijaloga između gospodarstva, države i struke.
Cilj je da hrvatska poljoprivreda i prehrambena industrija postanu ne
samo otpornije na izazove, već i jedan od glavnih nositelja gospodarskog
rasta u idućem desetljeću." Kraj citata!
Pod slijedećim videozapisima možete pogledati pregled Agro Summita 2026:
Jučer 23.02.2026 u prostoru Wespa Space u Zavrtnici - Zagreb održan je zanimljivi panel pod nazivom "Kako dospjeti u medije"!
Na panelu su razmatrane teme:
Koliko je danas teško progurati priču u medije?
Tko odlučuje što je vijest, a što nije - i gdje završava informiranje, a počinje gatekeeping?
Na panelu se razgovaralo o tome kako urednici biraju teme, što PR-ovci najčešće rade krivo (a što dobro), te koloko je realno očekivati objavu bez jakog povoda ili šire društvene vrijednosti.
Na slijedećim videozapisima možete pogledati detalje vezane uz panel:
Panelu je prisustvovalo više od 100 ljudi razlišitih profila i zanimanja.
Danas 24.02.2026. je u Hotelu Westin u Zagrebu održan Regionalan razvojni forum pod nazivom "Investicije u fokusu"!
REGIONALNI RAZVOJNI FORUM ove godine imao je glavnu temu INVESTICIJE U FOKUSU.
Na stranici "Lidera" nalazi se slijedeći tekst vezan za održani forum. Link:
https://lider.events/investicije/
Regionalni razvojni forum – Investicije u fokusu okupio je predstavnike
regionalne samouprave, državnih institucija i stručnjake. Glavna tema
je bila kako pretvoriti razvojne potrebe županija u konkretne, održive i
provedive investicije.
U razdoblju gospodarskih, energetskih i geopolitičkih promjena,
investicije nisu samo pitanje rasta, već otpornosti, sigurnosti i
dugoročne stabilnosti. Županije su u središtu tih procesa – kao
nositelji infrastrukturnih projekata, korisnici europskih fondova,
partneri privatnom sektoru i prvi odgovor na potrebe građana. Upravo
zato, ovaj Forum stavio je regionalne investicije u prvi plan.
Kroz tematske okrugle stolove i izlaganja, Forum se bavio aktualnim investicijskim temama za lokalnu i regionalnu razinu:
strateškom infrastrukturom, zelenim i energetskim ulaganjima,
korištenjem fondova Europske unije, javno-privatnim partnerstvima te
razvojnim projektima poput priuštivog stanovanja. Fokus rasprave bio je na modelima financiranja, izazovima u realizaciji projekata i primjerima
dobre prakse iz županija.
Forum je odgovorio na pitanje kako ubrzati investicijski ciklus u
hrvatskim regijama. Naglasak jebio na izvedivim rješenjima koja mogu
ostaviti vidljiv trag u prostoru, gospodarstvu i kvaliteti života
građana.
Organizator Foruma je bila Hrvatska zajednica županija uz partnerstvo Zaklade Konrad Adenauer i poslovnog tjednika Lider.
Na slijedećim videozapisima možete pogledati tok odvijanja foruma!
Forum je bio na zavidnoj razini. Teme o kojima su diskutirali župani, predstavnici Mnistarstava bile su od širokog značaja.
Danas je u prostorijama Hrvatske obrtničke komore u Ilici u Zagrebu održana konferencija pod nazivom "4. Obrtnički fokus - EU fondovi za obrtnike - gdje smo danas i kako dalje nakon 2028?"
Na stranicama HOKa tok konferencije je opisan u punom sadržaju, a citiram ga nakon linka kao što slijedi:
"Događanje je okupilo zastupnike u Europskom parlamentu, predstavnike
Ministarstva gospodarstva, HAMAG-BICRO-a, Zagrebačke banke te Hrvatske
obrtničke komore koji su kroz panel raspravu "EU fondovi za obrtnike -
gdje smo danas i kako dalje nakon 2028.“raspravljali o mogućnostima
financiranja iz europskih fondova i budućnosti financiranja nakon 2028.
godine, administrativnim preprekama i izazovima koji se u praksi
najčešće nameću i ograničavaju mogućnost prijave obrtnika za
financiranje iz europskih sredstava.
Analiza Hrvatske obrtničke komore, koja obuhvaća razdoblje od 2023.
do 2025. godine, pokazuje da su, unatoč formalnoj otvorenosti natječaja
svim poduzetnicima, obrtnici kao najbrojnija skupina mikro i malih
gospodarskih subjekata i dalje znatno dostupniji na razini pravila nego u
stvarnoj provedbi, zbog načina kako su natječaji oblikovani i
provedeni.
Do sredine listopada 2025. objavljeno je više od 360 poziva, no tek
je manji dio bio stvarno prilagođen poslovanju obrta. Visoki minimalni
iznosi ulaganja, složeni kriteriji, dugotrajni postupci evaluacije i
česte izmjene pravila značajno otežavaju pristup sredstvima malim
poslovnim subjektima. Podaci pokazuju da se u 2023. i 2024. godini udio
obrtnika među odobrenim projektima kretao oko 9 do 10 posto, uglavnom u
administrativno jednostavnijim pozivima poput vaučera za digitalizaciju.
U složenijim investicijskim i inovacijskim natječajima njihov udio
naglo pada, a u pojedinim pozivima nije odobren niti jedan projekt
obrta.
Za razliku od bespovratnih sredstava, financijski instrumenti
HAMAG-BICRO-a u posljednje tri godine pokazali su se znatno dostupnijima
obrtnicima. U razdoblju od 2023. do 2025. obrtnici su sudjelovali u
ukupno 12 programa zajmova HAMAG-BICRO-a, pri čemu su u pojedinim
instrumentima činili između jedne petine i više od četvrtine svih
odobrenih korisnika. Posebno se ističu mikro zajmovi za rast i
uključenost, s udjelom obrtnika većim od 27 posto, kao i zajmovi za
obrtna sredstva i investicije, gdje njihov udio redovito prelazi 19
posto. Ovakav omjer potvrđuje da obrtnici koriste instrumente koji su
prilagođeni njihovoj poslovnoj realnosti, s manjim iznosima,
jednostavnijim postupcima i bržim donošenjem odluka.
„Posebno zabrinjava trend iz 2025. godine. Prvi dostupni podaci
upućuju na dodatni pad udjela obrtnika, dok se većina većih poziva još
uvijek nalazi u fazi dugotrajne evaluacije. Za obrte, koji ovise o
kontinuitetu poslovanja i brzoj povratnoj informaciji, takva
neizvjesnost ozbiljno otežava planiranje ulaganja. Bez jasno
definiranih, obrtima prilagođenih instrumenata i poziva, novi
financijski okvir mogao bi dodatno produbiti jaz između velikih
korisnika fondova i onih koji čine temelj gospodarstva i temelj društva, poručio je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil.
U novom višegodišnje financijskom okviru moramo stati u zaštitu obrtnika te ići sa više sredstava prema obrtnicima, istaknuo je u uvodnom obraćanju Goran Romek, državni tajnik Ministarstva gospodarstva.
Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu u uvodnom izlaganju
je istaknuo da su mali i srednji poduzetnici okosnica europskog i
hrvatskog gospodarstva. „Velik dio poduzetničke energije, tradicije,
vitalnosti i vještina nalaze se kod obrtnika, malih i srednjih
poduzetnika, ali činjenica je da nemaju usporedive kapacitete za pristup
EU fondovima, i onda kada pogledate situaciju da za projekt od 10
tisuća eura nepovratnih sredstava morate uložiti tisuće eura za
konzultantske usluge vidimo da je sustav i prijave potrebno
pojednostaviti za krajnje korisnike“, istaknuo je Karlo Ressler.
Tijekom panel rasprave naglašeno je kako se obrtnici kontinuirano
susreću sa strukturnim preprekama poput visokih pragova ulaganja,
administrativnog opterećenja i dugotrajnih procedura, koje ne uzimaju u
obzir specifičnost poslovanja obrta, gdje je nositelj obrta često ujedno
i jedina zaposlena osoba.
Posebna pozornost posvećena je budućem Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije nakon 2028. godine.
Violeta Jelić, glavna tajnica HOK-a i članica Europskog gospodarskog i
socijalnog odbora ističe kako su svi svjesni principa „Prvo misliti na
male“. „Ali u praksi je situacija drugačija i uloga predstavnika
institucija poput HOK-a u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru je
ukazivati na prepreke i predlagati buduće regulative primjerene mikro i
malim poduzetnicima“, napomenula je Violeta Jelić.
Dr.sc. Emil Priskić, potpredsjednik HOK-a zaključno
je istaknuo kako je za olakšavanje prijava mikro i malim poduzetnicima i
obrtnicima ključna automatizacija cijelog prijavnog postupka kako bi se
ubrzali procesi i apsorpcija fondova, a tima dobili i zadovoljniji
poduzetnici i konkurentnije gospodarstvo." kraj citata!
Slijedeći videozapisi prate tok konferencije:
Činjenica je da kako u Njemačkoj, Italiji, Francuskoj pa tako i u Hrvatskoj srednje i malo poduzetništvo sudjeluje sa preko 90% udjela u Bruto društvenom proizvodu. Činjenica je i da srednje i malo poduzetništvo nema dovoljan fokus službene politike kako na domaćem, pa tako i na europskom nivou.
Obrtnicima traba pomoći, međutim ta pomoć mora biti jednostavna, nekomplicirana i brza.
Danas 12.02.2026 u vremenu od 12.30 do 14.30 sati u Zagrebačkom Energetskom Centru u Maksimirskoj 51 održano je predavanje i panel rasprava na temu "STEM i digitalne kompetencije".
"Kako digitalna transformacija može biti inkluzivna i dostupna svima?
Koju ulogu u tome ima obrazovanje u području STEM-a – od obrazovnih
ustanova i javnih institucija do organizacija civilnog društva i
poslovnog sektora?
Kako osigurati da digitalne kompetencije postanu stvarni alat koji pojednostavljuje svakodnevni život građana?....
Digitalne kompetencije danas su preduvjet za smisleno sudjelovanje u
društvu – od obrazovanja i zapošljavanja do korištenja javnih e-usluga i
sigurnog snalaženja u digitalnom okruženju. Cilj istraživanja
provedenog 2025. godine u sklopu projekta Uključiva digitalizacija u EU-u (IDEU) bio je uključiti građane kako bismo preciznije identificirali glavne izazove digitalnog društva te zajednički oblikovali prijedloge
za unaprjeđenje osnovnih digitalnih vještina, povećanje broja IKT
stručnjaka i poticanje ravnopravnog sudjelovanja žena u tom sektoru.
Istraživanje u koje je bilo uključeno više od 1.800 građana proveden je
u šest zemalja — pored Hrvatske i u Belgiji, Bugarskoj, Njemačkoj,
Rumunjskoj i Španjolskoj.
Rezultati su jasno pokazali da hrvatski građani prepoznaju obrazovni
sustav, osobito STEM područje, kao ključnu polugu za smanjenje
digitalnog jaza — ali i da istodobno postoje značajne prepreke u
pristupu znanju, infrastrukturi i sustavnoj podršci."kraj citata!
Na zanimljivoj panel raspravi sudjelovali su slijedeći sudionici:
Žarko Čižmar, Telecentar
Lidija Suman, Ministarstvo pravosuđa, uprave i
digitalne transformacije, Uprava za digitalno gospodarstvo, Sektor za
razvoj digitalnih kompetencija
Ksenija Banović, Prirodoslovna škola Vladimir Preloga
Paolo Zenzerović, STEM edukator i voditelj inovativnih STEM projekata; predsjednik Hrvatskog društva za edukacijsku tehnologiju.
Više o samom predavanju, a potom o panel raspravi možete pogledati pod donjim kratkim videozapisima:
