15. sastanak udruge UZOR u Zagrebu!

 

UZOR - Kako povezati gospodarstvo Hrvatske sa autoindustrijom Baden-Württemberga?

Dobro jutro. Hrvatska nikada nije imala automobilsku industriju. Za razliku od nas u Njemačkoj je svako peto radno mjesto direktno i indirektno vezano za proizvodnju automobila. VW je njemački automobilski koncern koji objedinjuje ca. 10 automobilskih tvrtki u svijetu. VW danas diktira u velikom dijelu svjetsku automobilsku politiku. 

Njemačka autoindustrija planira 2035. prestati sa proizvodnjom benzinskih i dizel motora i proizvodnju prebacit na 100% električne automobile i vozila pokretana gorućim stanicama (Vodikom - H2). 

Otvara li takva Njemačka auto-politika nove mogućnosti Hrvatskoj? Električni automobil, kao i klasični sačinjen je od dijelova. Za Mercedes se dijelovi proizvode u 40 različitih tvrtki, čak i izvan Njemačke, a sklapaju se u Stuttgart-Untertùrkheimu u gotov proizvod. 

Mogu li Hrvatski srednji i veći obrti preuzeti na sebe proizvodnju nekih od komponenti za električna vozila i na taj način postati sudionici globalnog multi-milijardnog biznisa ili ćemo  kao do sada ostati samo promatrači? 

U povezivanju Hrvatskih srednjih i većih obrta sa Njemačkom autoindustrijom, posebno auto-industrijom Baden-Württemberga, važnu ulogu bi trebale odigati Hrvatska gospodarska komora HGK i Njemačka gospodarska komora, u  Stuttgartu poznata pod imenom IHK.

Grad Stuttgart koji je glavni grad Njemačke pokraine Baden-Württemberga ima tri autoindustrije: Daimler AG, Porsche AG te Smart! Sve te tri tvrtke razvijaju intenzivno već 15 godina različite modele električnih automobila, hibridnih vozila i vozila pogonjena gorućim stanicama, odnosno vodikom (H2).

Prednosti koje ima Hrvatska u odnosu na druge Europske zemlje kao potencijalni partner Njemačke autoindustrije te autoindustrije u Stuttgartu su:

- Hrvatski radnici, sada već treća generacija cijenjeni su kao lojalni i vrijedni radnici u Njemačkoj autoindustriji 

- Mnogi mladi Hrvatski inženjeri, čak i doktori znanosti rade u koncernima Daimler AG i Porsche AG

- Hrvatska je Nijemcima dobro poznata kao turistička zemlja i Nijemci pokazuju pozitivne emocije govoreći o Hrvatskoj 

- U Hrvatskoj živi Njemačka nacionalna zajednica (Dunavski švabe) sa kojom Njemačka njeguje dobre odnose

- Hrvatske tvrtke i obrti u različitim branšama svakog dana se dokazuju na svjetskom tržištu svojom kvalitetom proizvoda i točnošću isporuke

- U gradu Stuttgartu postoji Generalni Konzulat Republike Hrvatske koji je političko predstavništvo Hrvata u toj Njemačkoj pokraini

- Hrvati koji žive u Baden-Württembergu imaju vrijedna poznanstva kako u Njemačkoj industriji, tako i u politici Baden-Württemberga

-  Grad Stuttgart i Zagreb udaljeni su samo 800 km

Sve gore navedene prednosti su preddispozicija da cvjeta industrijska razmjena i suradnja između Zagreba i Stuttgarta! 

Da li ta suradnja uistinu cvjeta? 

Mogao bi reći da je ta suradnja vrlo skromna i da se gotovo uopće ne koriste gore navedene komparativne prednosti koje ima Republika Hrvatska u Baden-Württembergu.

Zašto je to tako?

Prije svega ne postoji politička volja. Većina Hrvatskih političara su pravnici ili liječnici, a ne ekonomisti i inženjeri. Kako netko tko nije inženjer ili ekonomist može uspješno voditi Ministarstvo hrvatskog gospodarstva?

Pored navedenog Hrvatski političari vrlo loše govore Njemački jezik. Ako želite sa Nijemcima dobro poslovati, sa njima trebate govoriti Njemački, ne engleski ili Francuski. U mojih 22 godine života koje sam proveo u Stuttgartu, shvatio sam da te Nijemci cijene ne po tome jesi li lijep, pametan ili školovan, već po tome koliko dobro govoriš Njemački. To sam prije više godina i izjavio u intervijuu za HRT u Stuttgartu!

Mi smo u Stuttgartu uvijek zamjerali Francuzima na njihovom pretjeranom nacionalnom identitetu. Jedan moj prijatelj kada je bio u Francuskoj na godišnjem odmoru naručio je na Njemačkom jeziku u kafiću piće i uopće nije bio poslužen. Tada je njegova žena koja odlično govori Francuski naručila piće na Francuskom jeziku i odmah su dobili što su zaželjeli. Putujući po raznim zemljama na godišnjem odmoru primjetio sam da ljudi vole da ih se pozdravi na njihovom jeziku. Vole da im se kaže po koja riječ na njihovom jeziku.

Kada sam 2019.  godine radio u Europskom parlamentu u ECR grupaciji na početku sam sve oko sebe pozdravljao na Njemačkom. Iako većina zaposlenika u parlamentu zna Njemački jezik uvijek su mi otpozdravljali na Francuskom ili Engleskom. Sa vremenom sam naučio po koju riječ Francuskog i koristio ga kod pozdravljanja. Naravno Hrvate koji su radili na osiguranju Europskog parlamenta pozdravljao sam isključivo na Hrvatskom.

Što sam htio reći tom kratkom pričom o jezicima?

Svaki narod je slab na svoj jezik! Ako želite kupiti povoljan proizvod na pazaru u Arapskom svijetu pozdravite ih na Arapskom.  Ako želite dobiti na brzinu piće u restoranu, pozdravite konobara na njegovom materinjem jeziku. Ako želite napraviti dobar biznis sa nekom jakom ekonomskom zemljom, vodite poslovne razgovore isključivo na jeziku te zemlje! Nitko vam neće zamjeriti ako kažete koju riječ krivo.

Svojedobno su neki moji poznanici u Generalnom Konzulatu Republike Hrvatske u Stuttgartu startali sa sastancima "Hrvatsko-Njemačkog ekonomskog  forum"a. Na sastanke su dolazili njemački i hrvatski poslovni ljudi. Međutim nakon nekog vremena ti su se sastanci ugasili.

Po meni presudni čin u gašenju tih sastanaka je bio moment da na sastancima nisu prisustvovali  predstavnici dviju komora HGK i IHK te nisu prisustvovalo lokalni političari Baden-Württemberga i političari iz Hrvatske. 

Uzmimo primjer Mate Rimca, dečka iz Livna koji je odrastao u Njemačkoj. Rimcu je trebalo pune četiri godine da uspostavi kontakt sa Porsche AG te da taj koncern sa svojim kapitalom uđe u njegovu tvrtku "Rimac Automobili doo". Da su se uključili lokalni političari iz Stuttgarta i političari iz Hrvatske to bi bilo daleko prije riješeno. Osobno sam poznao šefa  sindikata Porschea AG i mogao sam tim poznanstvom pomoći. Međutim uopće nisam ni znao da Rimac vodi pregovore sa Porscheom i da bi mu mala pomoć dobro došla. 

To još jednom govori da smo mi Hrvati individualci , da nismo dobro umrežili Domovinu sa Hrvatskim iseljeništvom i da mukotrpno ostvarujemo svoje ciljeve.

Čvrstog sam uvjerenja da Hrvatski obrti sa industrijom  Baden-Württemberga mogu ostvariti dobru poslovnu suradnju. Potrebno je postaviti prave ljude na prava mjesta i krenuti sa poslom. Nije mi poznato da je neki Hrvatski ministar gospodarstva u 22 godine mog boravka u Stuttgartu doveo delegaciju Hrvatskih gospodarstvenika u Stuttagrt na razgovore sa Njemačkim gospodarstvenicima.

Pošto sam u ovom odjeljku dosta pisao o političarima i politici ne bi želio ostaviti krivi dojam. Politika me posebno zanima, ali nemam ambiciju postati ministrom Hrvatskog gospodarstva.

Moja je ambicija povezati gospodarstvo Republike Hrvatske sa gospodarstvom Baden-Württemberga kojeg čini preko 120 svjetskih tvrtki i koncerana.

Otvaram raspravu. Ugodan dan svima. 

Dipl.-Ing.Drazen Katic mr.sc.      

www.drazenkatic.blogspot.com

Udruga za održivi razvoj i moderne tehnologije (UZOR)

WEB: www.uzor2021.blogspot.com

Email: uzor2021@web.de

Facebook: Udruga za održivi razvoj i moderne tehnologije

Instagram: udruga_uzor

Whatsapp grupa: Udruga UZOR

Mob. / Whatsapp 0049 176 404 483 47

 

 

UZOR - Može li planet Zemlja prehraniti čovječanstvo u budućnosti?

Dobro jutro. Uzgoj povrća i začinskog bilja u staklenicima i plastenicima postaje iz godine u godinu sve popularniji. Proizvodnja hrane svih 12 mjeseci u godini unosan je oblik poljoprivrede. 

Ako smo vlasnik OPGa i hranu u stakleniku / plasteniku uzgajamo komercijalno imat ćemo osiguranu prodaju svih 12 mjeseci. Ako se bavimo hobi vrtlatstvom i posjedujemo mali plastenik ručne izrade (kao na slici), osigurat ćemo svježe povrće cijelu godinu. 

Koje su još velike prednosti stakleničkog / plasteničkog uzgoja?  

Ako želimo uzgojiti potpuno ekološku hranu tada moramo imati čisto tlo, ekološku dohranu te krov nad našim uzgojem povrća. 

Čak ako se bavimo hobi vrtlarstvom te izradimo mali plastenik na našoj terasi ili na balkonu, osigurat ćemo preko zime svježu salatu. Zapravo kod hobi vrtlarstva ne radi se o velikoj uštedi novca, odnosno komercijalnoj zaradi, već o osobnom zadovoljstvu koje nas povezuje sa zemljom, sa rastom biljaka i sa laganim i opuštajućim vrtlarskim poslom.

Velike plasteničke nasade u Europskoj uniji ima Španjolska. Iz Španjolske cijele godine u naše trgovine dolazi povrće, posebno rajčica i krastavac. Međutim ti ogromni plastenici koji se poput plastičnih polja prostiru južnom Španjolskom i cijele nas godine opskrbljavaju sa povrćem i ranjim jagodama imaju i svoju crnu stranu. U tim poljima plasteničkog uzgoja rade većinom migranti, pretežno iz Sjeverne Afrike za nadnicu koja je daleko ispod svakog ljudskog dostojanstva. Najčešće ti isti migranti žive i spavaju u nastambama koje se nalaze direktno u poljima plastenika, također u uvjetima ispod ljudskog dostojanstva. Ti su migranti većinom "ilegalni migranti" koji nisu dobili azil te su prisiljeni na robovlasnički odnos u srcu Europe.

Drugi veliki proizvođač povrća koji nas cijele godine opskrbljava je Nizozemska. Za razliku od Španjolskih polja plastenika, uzgoj povrća u Nizozemskoj je visoko sofisticiran i povrće se uzgaja u laboratorijskim uvjetima gdje se putem posebnih svjetala omogućuje 24-satni rast biljaka i vrlo visoki prinos. Nizozemska nas, kao i Španjolska cijele godine opskrbljuje sa rajčicom, krastavcima i salatom. Za razliku od Španjolskog povrća iz plastenika koje je špricano svim mogućim sredstvima, povrće iz Nizozemskih laboratorija za uzgoj povrća je biološko ili tretirano minimumom kemijskih sredstava. 

U Nizozemskim laboratorijima za uzgoj povrća radi strućna radna snaga u zaštitnoj odjeći koji nas podsjećaju na astronaute na nekoj istraživačkoj stanici u svemiru.

Mnogi smatraju da se današnji ratovi vode zbog resursa, pretežno nafte, plina, dijamanata, zlata itd. Mnogi smatraju da će se sutra voditi ratovi zbog pitke vode. Međutim malo ljudi pomišlja da će ratovi sutrašnjice biti zbog obradivih povrđina za uzgoj hrane. Mi smo već posjekli veliki dio Amazone kako bi došli do obradivih površina. Također su prašume u Indoneziji, na Sumatri i Borneu posječene gdje se danas vode bitke za preživljavanje šumskih životinja. Međutim sva ta sječa prašuma i sadnja monokultura nije ugasila žeđ za obradivim površinama. 

Naše obradivo zemljište svakodnevno gutaju more i pustinje. Svake godine na pacifiku se potopi neki od otoka, tako da dolazi do gubitka obradivih površina, ali se i cjelokupno stanovništvo tih otoka mora evakuirati, najčešće u Australiju.

Pustinje se šire vrlo velikom brzinom i gutaju obradive površine. Talođer gradnja poslovnih i stambenih objekata guta obradive površine.

Mi svakim danom imamo sve više stanovnika na našem planetu i svakim danom sve manje obradivog zemljišta na kome možemo uzgojiti hranu.

Vertikalna poljoprivreda, urbana poljoprivreda, staklenički, plastenički i uzgoj u laboratorijskim uvjetima moge se efikasno suprostaviti potrebi stanovništva našeg planeta za sve većom količinom hrane.

Danas se u laboratorijama pokušava "uzgojiti" čak i meso. Skakavci i ostali kukci u mnogim siromašnim zemljama polako zamjenjuje mesne obroke i osiguravaju dnevnu dozu proteina.

U Berlinu na krovovima zgrada postoji "zelna oaza" u kojoj građani uzgajaju različito bilje i povrće. Također ta velika zelena oaza služi za odmor i opuštanje građana sa pogledom na cijeli grad. 

Na krovu zgrade "Rathausa" u Stuttagrtu nalaze se košnice sa pčelama te grad Stuttgart komercijalno proizvedi med. Taj med je toliko tražen da je već unaprijed rasprodan.

Čovijeka je nemoguće odvojiti od prirode. On će uvijek težiti da si stvori prirodni ambijent u kome živi. Mnogi ljudi preko zime u svojim stanovima ili podrumima uzgajaju salatu ili luk. Imati svoje svježe povrće danas je privilegija.

Kako će izgledati "skora" budućnost u narednih 30 godian nemoguće je prognozirati. Ono što je sigurno jeste da ćemo imati sve više suša, poplava, najezdi kukaca, izuzetno jakih zima i izuzetno jakih ljetnih vrućina. Uragani i oluje će biti također česta pojava. U tim ne baš prijateljskim uvjetima za život čovjeka nije lako uzgajati hranu. Klimatske promjene su jedan od bitnih faktora koje mogu uzrokovati smanjenu proizvodnju hrane ili čak potpunu nestašicu hrane u nekim zemljama.

U zadnjoj velikoj krizi banaka prije više od 10 godina koja se u Njemačkoj direktno odrazila na automobilsku industriju, bivša kancelarka Merkel je savjetovala građanima da kupe mali komadić zemlje. Nije savjetovala građanima da kupuju zlato, zgrade ili umjetnine, već jednostavno da kupe komadić zemlje gdje će ako kriza eksplodira moći zasaditi vlastito povrće te će tako lakše prebroditi moguću nestašicu hrane.

Otvaram raspravu, ugodan dan svima         

 

Dipl.-Ing.Drazen Katic mr.sc.      

www.drazenkatic.blogspot.com

Udruga za održivi razvoj i moderne tehnologije (UZOR)

WEB: www.uzor2021.blogspot.com

Email: uzor2021@web.de

Facebook: Udruga za održivi razvoj i moderne tehnologije

Instagram: udruga_uzor

Whatsapp grupa: Udruga UZOR

Mob. / Whatsapp 0049 176 404 483 47

 

 

UZOR - Može li umjetna inteligencija u potpunosti zamijeniti čovjeka?

Dobro jutro. Humanoidne robote mogli smo vidjeti prvi puta u filmu Terminator. Tada je sve to izgledalo kao daleka budućnost. Međutim ta budućnost je već tu. 

U Japanu godinama humanoidne robote pokretane umjetnom inteligencijiom (KI) koriste na recepcijama hotela i u staračkim domovima. Prije nekog vremena humanoidni robot sa gornje slike održao je govor u Britanskom parlamentu. 

Možemo li promatrati humanoidnog robota kao našeg "prijatelja" i "pomagača" ili robot kao u filmu Terminator predstavlja potencijalnu opasnost za čovječanstvo? 

Dok se humanoidni robot napaja preko ijon-licijske baterije, kao naš mobitel, on ne može predstavljati opasnost. Opasnost čovječanstva od umjetne inteligencije ne postoji dok kontroliramo električno napajanje kompijutera i servera na kojima se nalazi umjetna inteligencija. 

Za potpunu kontrolu razvoja umjetne inteligencije je možda prekasno, ali kontrolu njenog napajanja možemo zadržati jos dugo vremena.

Umjetna inteligencija se danas instalira u mnogobrojne tehničke uređaje i strojeve. Humanoidni roboti su upravljani  umjetnom inteligencijom. Samoupravljačka vozila kako osobna tako i kamioni koriste također umjetnu inteligenciju koja samo ne da koristi prometna pravila, već i u određenim situacijama donosi samostalne odluke u prometu.

Jednostavniji oblik umjetne inteligencije su algoritmi koje već preko 10 godina u Njemačkoj koriste novinske kuće za pisanje članaka u dnevnim novinama. Te članke umjetna inteligencija piše toliko vjerodostojno da čitaoc ne može pogoditi koji članak je napisao KI, a koje novinar. 

U Njemačkoj je provedeno testiranje između članka koje je napisala umjetna inteligencija i članka koji je napisao novinar. Čitaoci koji su ocjenjivali napisane članke dali su potpuno pogrešno mišljenje. Smatrali su da je članak koji je napisala umjetna inteligencija pisan ljudskom rukom, a da je članak koji su pisala umjetna inteligencija napisao novinar.

Umjetna inteligencija se koristi i u društvenim mrežama. Prije par godina Facebook je koristio napredni algoritam koji je je u jednom trenutku počeo samoprogramiranje, odnosno donosio je samostalno neke zaključke i odluke koje nisu bile predviđene njegovim programom. Nakon tog ekscesa Facebook je potpuno "ugasio" taj algoritam i nije više korišten kao podupora u toj društvenoj mreži.

Algotitmi se općenito koriste u društvenim mrežama u kojima određuju što je dopušteno objaviti u društvenoj mreži, a što ne. Često nas naljuti situacija kada nam nešto iz društvene mreže izbrišu, a nismo ničim povrijedili pravila rada te društvene mreže. Često mislimo da "netko" to čita i briše. Međutim taj "netko" nije ljudsko biće, već napredni algoritam - umjetna inteligencija koja je krivo razumjela neku napisanu rečenicu ili krivo protumačila neku našu sliku!

Umjetna inteligencija danas podržava upravljanje modernim zrakoplovima, svemirskim letjelicama, visokorazvijenim industrijskim postrojenjima i postrojenjima za proizvodnju energije.

Umjetna inteligencija se zavukla u naše domove. U Njemačkoj postoji program umjetne inteligencije koga su nazvali "Alexa" koji komunicira sa ljudima poput ukućana. Alexi možete postavljati pitanja i od nje dobijate odgovore. Za starije ljude koji su osamljeni i žive potpuno sami, Alexa je prihvatljiva i smatraju je prijateljem. Za razliku od humanoidnih robota pokretanih umjetnom inteligencijom, Alexa je gotovo bezazlena jer se ona nalazi u jednoj kutiji koju možemo staviti gdje god želimo.

Alexa nas ujutro pozdravlja, pita nas kako smo, kaže nam koja je temperatura zraka i pusti nam našu omiljenu pjesmu. Više od toga Alexa ne može.

Humanoidni roboti koji danas koriste naprednije algoritme od Alexe imaju znatno veće mogućnosti. Te robote koji danas rade u staračkim domovima, na recepcijama hotela i u bolnicama vrlo je teško bar, po glasu razlikovati od živih ljudi. Ta umjetna inteligencija je toliko napredovala da ne odgovara samo na naša pitanja. već i raspoznaje naše emocije preko mikromimike našeg lica. Ako smo tužni, često će nas humanoidni robot upitati kako se osjećamo ili može li nas nečim razveseliti!

Humanoidni roboti danas obavljaju jednostavne radnje. Registriraju goste na Recepcijama i izdaju im ključeve. U staračkim domovima poslužuju korisnicima hranu i piće, a u bolnicama nose lijekove od jedne strane bolnice do druge.

Umjetna inteligencija sve više se zavlači u naš poslovni, ali i privatni život. Programi umjetne inteligencije iz dana u dan su složeniji, napredniji i samostalniji. Prije 10 godina ti programi su mogli odlučivati o nekom programiranom riješenju. Danas ti programi donose sami jednostavnije zaključke, a ponekad i složenije zaključke o nekom novonastalom problemu.

Smatra se da će u skorijoj budućnosti humanoidni roboti u svim granama privrede postati naši radni kolege, u našem uredu, u tvornici, u radionici, u školi itd. Smatra se da će humanoidni roboti biti bolji radnici od nas ljudi jer ne donose emocionalne odluke, već čisto racionalne odluke bazirane na logici, matematici, kombinatorici i općem znanju koje je danas putem interneta svima dostupno. 

Postoje danas i filmovi u kojima ljudi u zajednicama žive sa humanoidnim robotima. 

Hoće li ljudska usamljenost i sve veći broj starije populacije dovesti do masovne primjene humanoidnih robota u kućanstvima?

Hoće li tržišna konkurencija i utrka za dobiti dovesti do zamjene skupe (ljudske) radne snage jeftinom radnom snagom humanoidnih robota i robota općenito?

Hoće li ljudske emocije biti zamjenjene hladnom logikom robota?

Možemo li u budućnosti uopće živjeti bez robota i visoko razvijenih algoritama koje jednim imenom nazivamo "umjetna inteligencija"?

Otvaram raspravu. Ugodan dan svima. 

Dipl.-Ing.Drazen Katic mr.sc.      

www.drazenkatic.blogspot.com

Udruga za održivi razvoj i moderne tehnologije (UZOR)

WEB: www.uzor2021.blogspot.com

Email: uzor2021@web.de

Facebook: Udruga za održivi razvoj i moderne tehnologije

Instagram: udruga_uzor

Whatsapp grupa: Udruga UZOR

Mob. / Whatsapp 0049 176 404 483 47

 

 

UZOR - Kako do životne kvalitete u trećoj dobi?

Dobro jutro. Međugeneracijska solidarnost je jedan od važnih postulata Održivog razvoja. Međugeneracijska solidarnost je definirana u Hrvatskoj zakonom i Ustavom Republike Hrvatske. 

Cilj međugeneracijske solidarnosti je prije svega osigurati sigurnost i kvalitetu života prvoj generaciji (djeca) i trećoj generaciji (umirovljenici). Životna kvaliteta ne znači samo pun trbuh, već sve aktivnosti koje omogućiju sretno djetinjstvo i dostojanstvenu starost. 

U Stuttgartu se nude mnoge aktivnosti za starije osobe, posebno preko udruga ali i grada kao npr. razni tečajevi, sport, umjetnost, muzika, igranje šaha itd. 

Kakve ponude prezentiraju građanima treće dobi Hrvatski gradovi i općine? Postoji li u Hrvatskoj dostojanstven život naših građana treće dobi? Koji programi nedostaju u organizaciji kvalitetnog života naših umirovljenika? Pružaju li Udruge umirovljenika u Hrvatskoj dovoljno snažnu poduporu kvalitetnom životu građana treće dobi?

Na gore postavljena pitanja trebalo bi nekoliko ljudi da da kvalitetne odgovore. Trebali bi jednog ministra, jednog socijologa, jednog psihologa, nekog iz Crvenog križa, nekog iz Pučke kuhinje, nekog iz Udruge umirovoljenika Hrvatske i nekog iz redova crkve.

Moramo priznati da ceste po kojima hodamo, zgrade u kojima stanujemo, uredi u kojima su gradske i županijske vlasti, tvornice koje još uvijek rade, škole, vrtići ne bi postojale da nema naših djedova, baka i roditelja. Upravo moja generacija uživa blagodati kojima su temelj postavili oni koji su danas poodmakla treća dob. 

Najčešće naši stari završavaju u staračkim domovima. Nedostatak vremena, trka za karijerom, ugodnost života ne ostavlja u našem domu mjesto za naše najstarije. Smatramo da skuplji smještaj u domu nudi najbolju alternativu za naše starije. 

Nudi li starački dom najbolju alternativu? 

U Njemačkoj, Italiji i Austriji je rašireno uzdržavanje starijih u vlastitom domu i to posebno radnom snagom iz postkomunističkih zemalja: Poljske, Češke, Hrvatske, Rumunjske, BIH; Srbije itd. U zadnje vrijeme u Njemačku dolazi radna snaga za čuvanje najstarijih iz azijskih zemalja!

Govoreći o Održivom razvoju te o postulatu Međugeneracijske solidarnsti moramo se zapitati da li mi kao društvo činimo najbolje za naše najstarije?! Niske mirovine ne nude kvalitetnu treću dob. Mnogi umirovljenici u Njemačkoj kada odu u mirovinu, drugi dan nastavljaju sa radom na starom radnom mjestu za neoporezivih 450 eura. Političari vrlo često govore da se radni vijek mora produžiti, a pri tom aludiraju na starosnu dob od 70 godina za odlazak u mirovinu kao što je bilo za vrijeme Bizmarka.

Ti isti političari zaboravljaju da radno mjesto na građevini ili u tvornici nije isto kao njihovo radno mjesto u Bundestagu ili Saboru ili EU parlamentu. Jedan parlamentarac može raditi i sa 75 godina. Jedan građevinarac može raditi sa 60 godina. Može li i sa 62 godine obavljati svoj zahtjevan posao?

U mom zadnjem posjetu Sarajevu u jesen 2022 vidio sam u centru grada veliko šahovsko polje u parku na kojem su velikim figurama ljudi igrali šah. Ista takva šahovska polja nalaze se u gradskom parku u Stuttgartu - "Kleine Schlossgarten"! Igranje šaha je idealno za osobe treće dobi, a igranje šaha u parku još je bolje. Mentalna snaga u trećoj dobi može biti odlučujuća za sveukupno zdravlje osobe. Druženje je presudno za zdrav život u bilo kojoj dobi. Imao sam priliku u Stuttgartu često igrati šah u parku i koristio sam to vrijeme i za razgovore sa umirovljenicima koji su svakodnevno dolazili na igru šaha. Većina ih je bila iz bivših Socijalističkih Republika, bilo je puno Rusa ili Nijemaca porijeklom iz bivših Ruskih zemalja. Većina tih umirovljenika je imala isti problem, a to je bila ne baš prevelika mirovina koju su uživali. Za mnoge je park i šah bio jedini oblik druženja i društvenog djelovanja.

U državnoj školi "Volkshochschule" u Stuttgartu postoje mnogobrojni tečajevi koje koriste umirovljenici. Neli tečajevi su čak besplatni, a sve druge tečajeve subvencionira grad Stuttgart. 

Primjetio sam da u gradskoj knjižnici Ivan goran Kovačić u Karlovcu postoji plakat na kome se pozivaju umirovljenici na tečaj kompijutera i ovladavanje društvenim mrežama. Smatram da su društvene mreže prava blagodat za umirovljenike. U društvenim mrežama mogu kontinuirano sresti poznanike ili naći nove poznanike i prijatelje, međutim moraju se paziti raznih prevara koje kruže u digitalnom svijetu.

Da bi treća dob bila održiva, gradovi i općine trebaju svojim najstarijima ponuditi adekvatan društveni život kroz sudjelovanje u radu Udruga, igranju šaha i plesu, tečajevima umjetnosti, kuhanja, poezije i kompijutera, sportskom djelovanju, planinarenju i hodanju. Našim najstarijima se moraju omogućiti posjete muzejima, kinu, kazalištu, operi. 

Naše najstarije ne smijemo isključiti iz društvenog djelovanja, već ih treba ukljućiti u sve aktivnosti koje se nude mlađoj i srednjoj generaciji.

Otvaram raspravu. Ugodan dan.

Dipl.-Ing.Drazen Katic mr.sc.      

www.drazenkatic.blogspot.com

Udruga za održivi razvoj i moderne tehnologije (UZOR)

WEB: www.uzor2021.blogspot.com

Email: uzor2021@web.de

Facebook: Udruga za održivi razvoj i moderne tehnologije

Instagram: udruga_uzor

Whatsapp grupa: Udruga UZOR

Mob. / Whatsapp 0049 176 404 483 47